Pokrivene žene u islamu sa izazovima u zapošljavanju

Donika Gashi

Pokrivene maramom, Kosovare i Ćefsere su odlučile da izazovu kosovske institucije prijavom za posao u javnim institucijama.

Marama je sprečila Kosovare da bude deo Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS), a nakon desetogodišnje bitke, Ćefsere je uspela da ostvari svoje pravo da bude nastavnica sa maramom.

Kosovo je sekularna država i u svojim ustavnim principima je neutralna prema veroispovestima. Ustav je pružio principe u manje od jedne rečenice, ostavljajući za sobom ogromne mogućnosti za tumačenje onoga što podrazumeva sekularna država i u kojoj meri dosežu verske slobode njenih građana.

Kosovare Ramadani sanja da postane vojnik. 23-godišnjakinja iz Štimlja je pokrivena muslimanskom maramom i veruje da je to razlog zašto joj je san prekinut na pola.

Februara 2019. godine, Kosovare se prijavila da postane deo KBS-a. Prošla je fizički i test inteligencije dok je u razgovoru pred komisijom tema razgovora bila marama.

„Na razgovoru je ukazano na pitanje marame na samom početku testiranja. Stavljeno mi je na znanje da će marama biti glavni razlog ako ne budem primljena, pri čemu je osoba koja me je ispitivala pitala da li se slažem da skinem maramu ako budem primljena. Nisam prihvatila da skinem maramu, ali sam prihvatila sve druge kodekse”, ističe Ramadanijeva.

Rezultati intervjua objavljeni su nekoliko dana kasnije. Prošla je test opšteg znanja sa 65 odsto i 90 odsto fizičkog testa, ali je na intervjuu dobila nula bodova.

„Na intervjuu sam dobila 0 bodova i navedeno je da sam pokrivena. Dakle, razlog zbog kojeg sam dobila 0 bodova je marama “, objašnjava Ramadanijeva.

U kosovskoj vojsci su kriterijumi jasni – svi moraju biti uniformisani u uniformi, a marama je problem.

Ibrahim Šalja iz Ministarstva odbrane kaže da je KBS profesionalna i dobrovoljna vojska i da ni pod kojim uslovima ne prilagođava uniformu pojedincu, već pojedinac mora da se pridržava pravila i kodeksa vojske.

„Uniforma znači svi isto. Ako pojedinac insistira da nosi odeću koju nosi u civilu i u vojnoj službi, ovim je sebe isključio iz vojske, bez obzira na njegove intelektualne i fizičke sposobnosti ili čak pol. U ovakvim slučajevima, ovde sve prestaje”, kaže Šalja.

Pojašnjava da svi kandidati mogu podneti tužbe zbog nezadovoljstava u procesu regrutovanja kadetkinja KBS-a.

Prema advokatici Nori Huseinović-Veljiu, pokrivene žene odustaju od pravnih bitaka zbog nedostatka finansija i dužine trajanja sudskih sporova.

„Ovaj proces, osim što je težak za žrtvu psihosocijalne diskriminacije, takođe je izuzetno skup, jer zahteva angažovanje advokata čije usluge moraju biti plaćene – nisu toliko jeftine za životni standard na Kosovu”, kaže Veljiu.

Sudski presedan 

Tumačenje marame u islamu u institucijama već je dao Vrhovni sud u predmetu Ćefsere Fazljiu.

Ćefsere, nastavnica u školi „Isa Boljetini” u selu Businje u prištinskom okrugu dobila je otkaz 2005. godine nakon što je odlučila da se pokrije feredžom.

U devetogodišnjoj pravnoj bici i nakon presude Vrhovnog suda, Ćefsere je stekla pravo da se vrati na posao, što predstavlja jedan od prvih slučajeva gde žene sa maramom stiču pravo odlukom suda da budu deo institucija.

Ćefserin slučaj je takođe promenio politiku zapošljavanja u prosveti, jer nakon ove odluke u školama ima nekoliko pokrivenih nastavnica.

„Od 2016. godine, postoji veliki broj pokrivenih nastavnica sa maramom koje predaju u školama,” kaže Avni Zuka, menadžer za ljudske resurse u opštini Priština.

Izazovi i ljudska prava

Rodna, verska i rasna nediskriminacija su principi Ustava Kosova. 

U Savetu za zaštitu ljudskih prava i sloboda (KMDLNJ), kosovskoj nevladinoj organizaciji za ljudska prava, kažu da imaju pritužbe žena koje su diskriminisane zbog svoje feredže i marame.

„Imali smo slučajeva da su se neke žene žalile da su se prijavile, a nezvanično je odgovor institucija bio da ih ne mogu zaposliti zbog marame. Bilo je i slučajeva da je ženama koje su već bile zaposlene bilo prećeno. Rečeno im je ili „skidajte maramu ili ne možete nastaviti sa radom“, kaže Valjentina Demoli iz KMDLNJ-a.

Ona objašnjava da su žalbe uglavnom zbog zapošljavanja u javnom sektoru, dok u privatnom sektoru ima malo pritužbi, jer po njoj zaposleni ne veruju da mogu steći prava u privatnom sektoru.  

U sedmom sazivu Skupštine Kosova, biće dve žene sa maramom: Besa Ismailji iz PDK i Ljabinota Demi-Murtezi iz Pokreta Samoopredeljenje. Ista je ponovo izabrana po drugi put kao poslanica, jer je pre dva mandata zastupala Partiju pravde.

Demi-Murtezi kaže da nikada nije osećala da je izložena predrasudama ili diskriminaciji od strane drugih poslanika, onih koji praktikuju ili ne praktikuju islam.

„Nijedan jedini put nisam primetila nedostatke u ponašanju ili nepoštovanje od nekog kolege ili koleginice, bez obzira na njihovu nacionalnu ili versku pripadnost”, kaže Demi- Murtezi.

Kaljtrina Ferizi takođe pokrivena, radi kao grafički dizajner i ima preduzeće na svoje ime. 

Kaže da je marama nije sprečila da ostvari svoje snove, ali priznaje da su na prvom poslu u privatnoj kompaniji koju je vodio njen brat, albanski klijenti oklevali kada bi je videli sa maramom.

„Klijenti su uvek bili iznenađeni jer kada neko uđe u kreativnu kompaniju, ne očekuje nekoga sa maramom. Najveća zabluda je da se žena sa maramom ceo dan samo moli i sedi kući”, kaže Ferizijeva.

Sa maramom, Rovena Tujani Kljinaku- uspela je da se zaposli kao konsultant u međunarodnim institucijama kao što su IOM i World Wision.

Ona smatra da su pokrivene žene od početka izložene predrasudama.

„Jedan deo društva koji nije obrazovan i nema potrebne verske informacije ima tendenciju da etiketira ljude. To možete videti kad god se vodi televizijska debata ili tokom izbornih kampanja u kojima su učestvovale žene sa maramom, gde se vidi da pored podrške, značajan broj izričito izražava islamofobiju, pa čak i fobiju prema marami”, kaže ona.

Kljinaku, koja je pokrivena od 2005. godine, kaže da postoje promene u načinu na koji društvo gleda na pokrivene žene, ali svejedno je potrebno podizanje svesti – kako bi svaki čovek bio slobodan da praktikuje religiju, čak i načinom odevanja.

Nema podataka o broju pokrivenih žena i njihovom nivou zaposlenja na Kosovu. Agencija za statistiku pruža samo podatke o broju nezaposlenih koji su registrovani u centrima za zapošljavanje, ali bez podele na kategorije.

Pravnica Edona Sina kaže da iako Ustav definiše Kosovo kao sekularnu državu, ono direktno primenjuje međunarodne sporazume poput „Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima“ i garantuje versku zaštitu i slobodu.

„Diskriminacija kao pravni koncept podrazumeva svako razlikovanje, isključenje, ograničenje ili preferenciju koja ima za cilj ili utiče na priznavanje ili narušavanje priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na isti način kao i drugih, prava i sloboda priznatih Ustavom i drugim zakonima na snazi u Republici Kosovo“, kaže Sina.

Prema njenim rečima, legitimno je pravo svake žene da podnese tužbu zbog diskriminacije po osnovu nošenja marame – ali to pravo može biti ograničeno u nekim slučajevima.

“Ova publikacija je izrađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Donika Gashi i ni na koji način se ne može smatrati kao stav Evropske unije ili BIRN-a I UNK-a”