Građani marginalizovani u borbi protiv Covida-19

Građani marginalizovani u borbi protiv Covida-19

U televizijskoj debati BIRN-a „Život na Kosovu” (Jeta në Kosovë) u četvrtak, ministarka, poslanici i članovi civilnog društva iz različitih zajednica na Kosovu odgovorili su na kritike u vezi sa rizikom da najmarginalizovaniji građani na Kosovu, zajednice, budu pogođeni Covidom-19 i kako ovaj virus utiče na njihov opstanak.

BIRN-ova anketa predstavljena u ovoj emisiji ističe da većina zajednica na Kosovu nema zaštitnu opremu, nedostaje im podrška kosovskih institucija i jedine informacije o virusu dobijaju iz medija.

Druga zabrinutost ovih građana tokom ovih teških vremena pandemije jeste nedostatak kontinuiranih informacija na njihovim jezicima kao što su romski, srpski, bosanski i turski.

O tome svedoče građani i aktivisti iz Peći, Kosova Polja, Prizrena, Komorana, Vitomirice i Kline.

Oni su obavešteni o koronavirusu i merama predostrožnosti, ali svi su ovi građani podelili istu brigu: nedostatak zaštitne opreme kao što su maske, rukavice, ali i strah kako da obezbede svoju egzistenciju, jer sebe izdržavaju samo dnevnicama.

Neadekvatna koordinacija Vlade u pružanju pomoći  zajednicama

Tokom debate „Život na Kosovu”, zvaničnici civilnog društva i poslanici istakli su pitanje paketa socijalne pomoći za siromašne.

Predstavnici Skupštine i poslanici nisu se složili oko dodele budžeta i podrške zajednicama.

Baškim Ibiši, izvršni direktor organizacije „Advancing Together”, rekao je da su paketi za socijalnu pomoć hitni, a prema njegovim rečima, u pandemiji koronavirusa, različiti ljudi pokušavaju da osvoje političke poene.

„Ima puno zloupotreba upravo u vezi sa humanitarnom pomoći. Zloupotrebljavaju pandemiju, zarad političkih poena. Imamo krizni štab u Kosovu Polju, pre podne su politički subjekti a posle podne aktivisti dele rukavice i maske, za mene je to neprihvatljivo”, rekao je Ibiši u emisiji „Život na Kosovu”.

S druge strane, poslanik Skupštine Kosova iz Egipatske liberalne stranke Veton Beriša rekao je da je od aktuelne Vlade tražio da izdvoji dodatna sredstva za zajednice, za borbu protiv pandemije, ali prema njegovim rečima to se nije dogodilo.

 „14. ovog meseca sam predstavio situaciju u ovoj zajednici u celosti, osim mera koje sam pozdravio, zatražio sam institucionalnu budžetsku podršku direktno od premijera u Skupštini, a od vlade i ljudi u Vladi zatraženo je da ćute i da izglasaju budžet, ali ni cent nije izdvojen za aktuelnu situaciju “, rekao je Beriša.

„Nisam glasao za budžet jer nije predviđao nijednu budžetsku stavku za ove zajednice (Roma, Aškalija, Egipćana)”, dodao je on.

Prema Beriši, Veton Beriša je 20. poslao dopis vršiocu dužnosti premijera Aljbinu Kurtiju, u kome ga je obavestio o situaciji u zajednicama.

„Rekao sam mu da je situacija alarmantna, oko 15 hiljada porodica je u teškom ekonomskom stanju i nema pristup vodi, žive od otpada. Pozivaju nas da peremo ruke, dok ljudi žive od prljavštine “, rekao je poslanik.

Prema Beriši, ministarka administracije lokalne uprave, Emilija Redžepi, Bošnjakinja, nije po svemu sudeći „glas” zajednica Roma, Aškalija i Egipćana u kriznom štabu Vlade.

„Nikada nije diskutovano o ovim zajednicama. Njihovo stanje nije razmotreno, još uvek nemam zvaničan odgovor na isti (dopis upućen premijeru)“, rekao je Veton Beriša.

S druge strane, ministarka administracije lokalne uprave, Emilija Redžepi, nije se složila sa poslanikom, Vetonom Berišom, podsećajući ga da nije glasao za budžet koji je predložila kosovska vlada u parlamentu.

„Samo želim da demantujem moje kolege koji iznose činjenice koje nisu tačne. Budući da Vlada pre svega nije imala budžet, prvo smo morali da izglasamo budžet “, rekla je Redžepi.

„Posetila sam i izolovane opštine. Klinu, Vitinu, Mališevo… nijedan političar nije otišao dole. Znači predsednici opština su tako dobro organizovani u granicama njihovih mogućnosti. Ne možemo od njih zahtevati nešto, nisu imali budžet, nisu mogli ništa da funkcionišu (dok budžet nije odobren)”, dodala je ona.

Prema njenim rečima, nema potrebe za panikom jer postoje dovoljne državne rezerve.

„To znači da treba da radimo mirno, da ne paničimo, postoji veza sa svim opštinama, brašna ima, od države smo dobili veliki fond koji će biti usmeren za medicinsku pomoć koja će se raspodeliti. Vidite, za 10 dana od dobijanja infekcije koronavirusa u našoj zemlji, uradili smo sve moguće što je bilo potrebno “, rekla je Redžepi.

S druge strane, srpski novinar Budimir Ničić rekao je da je u srpskim sredinama testirano 11 osoba, ali da su, prema njegovim rečima, svi bili negativni.

„U Gračanici postoji oko 100 ljudi u preventivnoj izolaciji, koji su ove nedelje uglavnom došli iz Srbije i kojima je preporučeno da ostanu u svojim kućama. Policija ih redovno obilazi i oni su tu”, rekao je Ničić.

Što se tiče problema sa hranom, kaže da zajednica u ovom gradu nema taj problem.

„Ljudi generalno nemaju taj problem. Naravno, postoje oni najugroženiji, poput staraca i siromašnih. Ali, formirani su neki krizni štabovi, opština Gračanica ih je formirala“, rekao je Ničić.

Javnost ističe zabrinutost u vezi sa planovima vlade

Članovi publike koji su učestvovali u ovoj debati upitali su Vladu šta planira da zaštiti zajednice od koronavirusa i koliko pripadnici egipatske, aškalijske i romske zajednice imaju informacija o testiranju.

 „Može doći do humanitarne krize s obzirom na činjenicu da su ljudi u zajednicama nezaposleni i da zavise od dnevne privrede,” rekao je Isak Skenderi, aktivista civilnog društva iz Gračanice.

Dok je ministarka administracije lokalne uprave rekla da je tražila u vladi da se napravi poseban fond za siromašne, za sve siromašne, ne samo za romsku, aškalijsku i egipatsku zajednicu.

„Za sve stanovnike Kosova, za sve građane Kosova”, dodala je ona.

Nedostatak informacija na jezicima zajednica

Učesnici debate su takođe izrazili zabrinutost zbog nedostatka informacija o Covidu-19 na njihovim jezicima.

Student iz Pećke Banje Tarik Musić pitao je ministarku, Emiliju Redžepi, da li su preduzete mere u opštinama u kojima žive Bošnjaci, da se podigne svest o koronavirusu.

Redžepi je rekla da bošnjačka zajednica još uvek nema svoju opštinu da bi, ona mogla direktno da se obrati predsedniku te opštine.

„Međutim, iako nas ima u svim gradovima na Kosovu i tu živimo, najviše smo fokusirani i delujemo u Opštini Prizren i u stalnoj smo komunikaciji sa njima“, dodala je Redžepi.

Darko Dimitrijević iz Peći takođe je spomenuo nepoštovanje i nedostatak službenog prevoda. Zvanična saopštenja Vlade Kosova, koja po njemu, dolaze sa zakašnjenjem do srpske zajednice.

„Ono što stiže do nas uglavnom stiže  iz lokalnih srpskih medija na Kosovu, a od kosovskih institucija dobijamo saopštenja sa zakašnjenjem”, rekao je on.

Dušan Radaković, koji živi u Severnoj Mitrovici, imao je pitanje za paneliste, da li, ako ode da se pregleda u Prištinu, ima nekoga ko će sa njim razgovarati na srpskom.

Na to je Baškim Ibiši, izvršni direktor organizacije „Advancing Together”, rekao da je siguran da ima.

„Postoji tim koji se bavi ovom problematikom i znam da u prištinskoj bolnici postoje lekari koji govore srpski”, rekao je on.

Smajlj Demaj, student iz Kline, rekao je da je predsednik ove opštine tražio od ministarke Emilije Redžepi materijale, namirnice, kako za bolnicu tako i za rezerve, ali su se po njemu na ovo nadležni oglušili.

U vezi s postavljenim pitanjima, ministarka administracije lokalne uprave Emilja Redžepi rekla je da se saopštenja njenog ministarstva objavljuju na svim jezicima.

„Svako obaveštenje koje je Vlada donela, i sa centralnog nivoa i svako obaveštenje koje sam ja prosledila predsednicima svih 38 opština, su na albanskom i srpskom jeziku i to ne možete poricati”, rekla je ministarka.

„A koliko predsednici opština nakon toga informišu ljude, i vas kao srpsku zajednicu  u tim opštinama, to je njihova stvar. Vi, novinari, civilni sektor, građani morate o tome da odlučite. Ali nemojte da kažete da Vlada Kosova ne daje informacije na srpskom jer ja decidno radim na tome i toliko maltretiram naš prevodilački sistem u ministarstvu “, dodala je Redžepi, koja je tokom rasprave govorila na bosanskom jeziku.

Sa druge strane, srpski novinar Budimir Ničić rekao je da saopštenja iz ministarstva gđe Redžepi stižu na svim jezicima, ali „da je u 10-15 dana koliko traje ova kriza, dobio svega 4 saopštenja na srpskom jeziku od kosovskih institucija”.

“2 iz Vlade i 2 iz MUP-a. Iz Kabineta Vlade sa danom zakašnjenja i iz vašeg ministarstva. Ja sam dobio možda 20-30 saopštenja samo na albanskom”, dodao je Ničić.

Po njemu, na konferencijama za štampu vlade nema prevoda ni na jednom jeziku zajednica.

„Ministar zdravlja održava konferenciju, nema prevoda. Koleginica pita zašto nema prevoda, on kaže obećavam da se ovo neće ponoviti. To jeste problem”, rekao je srpski novinar.

„Ova serija debata podržana je i finansirana od strane UNMIK-a. Program oslikava samo individualna gledišta.”