Severna Mitrovica, građane muči smeće, nedostatak vode i parkinga

Kallxo

Filip Radojević

Problemi u Severnoj Mitrovici, maloj opštini bez sela, ne razlikuju se mnogo od problema građana u ostalim okolnim opštinama.

Vodosnabdevanje je jedan od glavnih problema, zatim tu su divlje deponije, nedovoljan broj parking mesta, udarne rupe u pojedinim ulicama, ali i veliki problem nezaposlenosti mladih obzirom da Severna Mitrovica važi za studentski grad. 

Pored nedostatka transparentnosti lokalnih vlasti, i sami građani ovih predela se ustručavaju da javno govore o brigama koje čekaju da opština reši.

Na prevremenim izborima za gradonačelnika Severne Mitrovice, koji su održani 29. novembra, kandidat Srpske liste, Milan Radojević je odneo ubedljivu pobedu sa otprilike 90% glasova, zamenjujući bivšeg gradonačelnika Gorana Rakića, takođe iz Srpske liste.

Vodosnabdevanje

Građani Severne Mitrovice suočeni su sa čestim restrikcijama vode.

Regionalna vodovodna kompanija „Mitrovica“ često prekida snabdevanje pijaćom vodom u Severnoj Mitrovici zbog duga građana.

„Voda nam je jedan od glavnih, ako ne i najveći problem. Malo, malo pa nemamo vodu. Ja hoću da plaćam račune za vodu, ali hoću da imam uvek vodu a ne da je nema po nekoliko dana kao što se dešavalo“, istakao je građanin Severne Mitrovice. 

Gradonačelnik Severne Mitrovice u izjavi za „Večernje Novosti“ podseća da građani nisu mogli da izmire dugove za utrošenu vodu jer račune nisu ni dobijali više od dve decenije.

„Ni građani a ni lokalna samouprava nemaju uvid u dugovanja za vodu u proteklom periodu, zbog čega smatramo da se problem mora rešavati na političkom nivou”, kaže Milan Radojević.

Međutim, naglašava da u pokušaju da se reši problem, da su spremni da iz opštinskog budžeta izdvoje 44.500 evra da se namirili nagomilani dugovi opštinskih institucija u opštini.

Divlje deponije

Problem divljih deponija, odlaganja otpada gde ko hoće, po veličini možda je jednak problemu vodosnabdevanja. Prema dostupnim informacija, samo u opštini Severna Mitrovica u proteklih nekoliko godina postojalo je 38 nelegalnih deponija. Ilegalne odnosne nesanitarne deponije višegodišnji su problem, ne samo u opštinama na severu i u Mitrovici, već i na celom Kosovu.

Divlja deponija u blizini glavnog mosta na Ibru
FOTO- Filip Radojević/KALLXO.com

Novinarka Jelena Simić, koja živi u Severnoj Mitrovici, bavila se pitanjem divljih deponija i odlaganja otpada na severu Kosova.

„Ono sto je karakteristično za ove deponije je da se nalaze na obodu reke, a na istim deponijama često dolazi do samozapaljenja, a pri zapaljenju dolazi do emisije zagađujućih materije, te predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje ljudi. Tokom prethodne godine, (2019), samo na severu Kosova u nekoliko puta su gorele ove ilegalne deponije i uvek je uzrok bio ljudski faktor” ističe Simićka.

Na teritoriji opštine Severna Mitrovica postoji sistem za odlaganje i transport smeća, koji obalja Javno komunalno preduzeće Standard.

„Ono što je vezano za odlaganje otpada je i to da su građani nesavesni, pa tako možemo često vidite u gradskom jezgru, prizore gde se smeće ostavlja pored kontejnera, a ne u istim. Takođe nedovoljno razvijena ekološka svest i ali nedostatak kulture stanovanja svakako utiču na pojavu smetlišta. Neadekvatnim odlaganjem otpada a usled ljudske aktivnosti svakako je da se narušava stanje u fizičkoj sredini, a to se danas u savremenom svetu smatra- neprihvatljivim“, naglasila je Simićka.

Smeće u blizini studentskog centra
FOTO-Filip Radojević/KALLXO.com

Građani ističu da radnici komunalnog preduzeća rade svoj posao, ali problem je u kulturi onih koji smeće odlažu na mesta koja nisu predviđena za to.

„Ne postoji ulica u gradu u kojoj nećete naći bar malu gomilu nekog otpada. Ostavljaju đubre u ulazu zgrade, ovi sa većih spratova bacaju sa terasa kese, kako ko stigne. Kao da ovaj grad nije naš. Ponekad me je sramota”, izjavila je gospođa koja je želela da ostane anonimna.

Razbacano smeće u Severnoj Mitrovici
FOTO-Filip Radojević/KALLXO.com

Često se zajedno sa komunalnim otpadom, na ovim manjim divljim deponijama po gradu, može naći i medicinski, kao i farmakološki otpad. Po kontejnerima se mogu naći razni ostaci upotrebljene medicinske opreme, jer se medicinski otpad odlaže u istim kontejnerima kao i ostali otpad.

„Da bih vam dao odgovor kakvo je upravljanje medicinskim otpadom, to upravljanje mora da postoji. Pošto upravljanje ovde ne postoji, ocena toga, teško da može da se da. Sistem upravljanja medicinskim otpadom na području Kosova generalno je loš, u albanskim područjima vrlo malo razvijen, a mi već više od 10 godina insistiramo na tome da se krene sa implementacijom tog sistema i u srpskim sredinama na Kosovu, a ne samo na Severu“, rekao je dr Aleksandar Ćorac , koji je profesor na Medicinskom fakultetu.

Medicinski otpad predstavlja veliku opasnost po zdravlje ljudi, a prema profesorovim rečima, najveći broj hepatita je među bolničkim osobljem.

„Ne među zdravstvenim osobljem, nego među čistačicama. Medicinski radnici bace špric bez uklanjanja igle, i te radnice kada pokupe smeće, ubodu se. Te osobe bi bile zdravi članovi ovog društva da je sistem bio uspostavljen,“ objasnio je profesor Ćorac. 

Kako bi se problem sa odlaganjem komunalnog otpada rešio Evropska unija je izdvojila 5,5 miliona evra za izgradnju Regionalne deponije „Savina stena” u mestu zvanom Srbovac u opštini Zvečan.  Projekat je trebalo da bude završen u novembru 2018. godine, međutim, firma koja je izvodila radove stopirala ih je jer nisu imali kapaciteta da ovaj projekat privedu kraju. Novi termin za početak rada deponije bio je april ove godine, međutim do toga nije došlo.

Smeće na parkingu u Severnoj Mitrovici
FOTO-Filip Radojević/KALLXO.com

Nedovoljan broj parking mesta

Još jedan problem na koji građani ukazuju jeste i problem parking mesta. U gradu postoje dve javne garaže, a u cilju rešavanja saobraćajnog kolapsa u gradu i problema sa parkiranjem opštinski organi uredili su prostor za javni parking u blizini Tehničke škole, koji je pušten u rad u februaru ove godine.

Međutim, nepropisno parkirana vozila sa obe strane ulice otežavaju funkcionisanje saobraćaja, stoga u ovom gradu u dnevnom špicu znaju biti velike gužve, a parking je gotovo nemoguće pronaći.

Ipak, najveća saobraćajna gužva odvija se u Bošnjačkoj mahali gde se nalazi zgrada Tužilaštva, ali i veliki broj prodavnica. 

Saobraćajna gužva u Bošnjačkoj mahali
FOTO-Filip Radojević/KALLXO.com

O ovom problem je bilo reči na sednici Skupštine opštine Severna Mitrovica održanoj sredinom ovog meseca. Zamenica gradonačelnika Severne Mitrovice, Adrijana Hodžić rekla je da će u narednom periodu stručne službe razraditi plan ne samo za taj deo opštine, već i za čitavu Severnu Mitrovicu.

„Želimo da reorganizujemo saobraćaj u našem gradu i da ta ulica bude jednosmerna“, poručila je Hodžićka.

Udarne rupe na putu

Udarne rupe su takođe česta pojava na ulicama Severne Mitrovice. Nadležni su prošle godine radili na asfaltiranju udarnih rupa u Sutjeskoj i u ulici Vlade Ćetkovića, koje vode ka Kliničko-bolničkom centru. Ipak dosta udarnih rupa ima u ulicama koje vode ka autobuskoj stanici, Bošnjačkoj mahali, crkvi Svetog Dimitrija, kao i ispred Tehničke škole. Naročito je problem kada je kišni period i ove rupe postaju slabije uočljive od strane vozača. 

Udarna rupa u Severnoj Mitrovici
FOTO- Filip Radojević/KALLXO.com

Udarna rupa kod Autobuske stanice u Severnoj Mitrovici
FOTO-Filip Radojević/KALLXO.com

Nezaposlenost mladih

Kao i u većini opština na Kosovu, građane Severne Mitrovice, između ostalih, muči jedno pitanje – kako pronaći posao.

Ivan Mitić, novinar iz Severne Mitrovice, ističe da za razliku od onih koji rade u institucijama – kosovskim ili srpskim, veliki broj građana, prvenstveno mladih ljudi u studentskom gradu kakav je Severna Mitrovica već godinama radi u jednom od mnogobrojnih kafića.

Sa dnevnicama između oko 8 evra, neprijavljeni, konobarski posao ostao im je kao jedina opcija za svoju i egzistenciju svoje porodice. 

Štaviše, ovo je postalo još teže kada su zatvoreni svi ugostiteljski objekti nakon pojavljivanja prvih slučajeva infekcije COVID-19 na Kosovu.

„Sa druge strane, takođe usled pandemije i uvećanog broja inficiranih, otvorena su nova radna mesta – u zdravstvu, pa je tako na desetine mladih doktora i tehničara u ovom gradu, dobilo priliku da započne svoj radni odnos. Iako ima onih koji su pronašli odgovor na pitanje kako do posla u Kosovskoj Mitrovici, mnogi u tome ne uspevaju, te se, kao i u ostalim gradovima na Kosovu, odlučuju da ovaj odgovor pronađu severnije od Jarinja – 100, 200, 500 pa i više hiljada kilometara“, naglasio je Mitić.