Učenje na daljinu ne uspeva da dopre do učenika u nepovoljnom položaju

U debati u organizaciji BIRN-a, zvaničnici Ministarstva obrazovanja i predstavnici civilnog društva razgovarali su o pokušajima realizacije onlajn učenja na Kosovu tokom pandemije KOVIDA-19 i njegovom uticaju na socijalno ugrožene.

Prishtina Insight

Skoro 30,000 učenika osnovnih i srednjih škola nije uspelo da učestvuje u programu učenja na daljinu koji je aprila 2020. godine pokrenulo Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije, MONT.

Program je pokrenut u zamenu za časove propuštene usled zatvaranja škola, kao posledica pandemije KOVIDA-19. Međutim, prema stručnjaku za obrazovanje, Dukađinu Pupovciju, koji je nedavno imenovan za zamenika ministra u MONT-u, nemogućnost pristupa tehnologiji učinila je da mnogi učenici ne budu u prilici da pohađaju nastavu.

„Samo 54 odsto porodica na Kosovu ima računar u svojoj kući“, rekao je Pupovci tokom debate koju je BIRN organizovao xxxx, dodajući da je nedostatak priključka na internet, takođe problem za mnoge porodice.

Barda Ćirezi, izvršna direktorka EDU TASK, kompanije za obrazovna tehnološka rešenja koja je propratila rad više od 400 škola u periodu od oktobra do decembra 2020, složila se da je proces učenja na daljinu praćen nizom tehničkih problema.

„Kada je krenula onlajn nastava, imali smo problema sa korišćenjem tehnologije, kako kod roditelja tako i kod učenika“, rekla je Ćirezi. „Bilo je slučajeva kada su roditelji koji su imali više od troje dece morali da upravljaju sa više od 20 Viber grupa.“

Trenutno, učenici na svim nivoima obrazovanja pohađaju školu kao i uobičajeno, a Pupovci je otkrio da MONT planira da održi dodatne časove za učenike širom zemlje u narednim nedeljama, kako bi nadoknadili časove propuštene tokom pandemije.

Zamenik ministra je dodao da onlajn nastava nije bila nikakva zamena za obrazovanje u školama. „Dete treba podršku tokom učenja, a ne samo da vidi lekciju na tabletu“, rekao je on.

Iako je prelazak na onlajn nastavu uticao na decu širom Kosova, situacija je imala posebnog uticaja na određene zajednice. Izveštaj koji je jula 2020. godine objavio Admovere, nevladina organizacija za obrazovanje i tranzicionu pravdu, identifikovao je da su deca iz zajednica Roma, Aškalija i Egipćana bila posebno pogođena efektima pandemije koronavirusa.

Muhamet Arifi, izvršni direktor u Balkanskim suncokretima, nevladinoj organizaciji specijalizovanoj za obrazovanje Roma, Aškalija i Egipćana, ponovio je nalaze ovog izveštaja, navodeći da je pandemija dovela do ozbiljnih zastoja kada je reč o obrazovnoj perspektivi u ovim zajednicama.

„Više od 50 posto učenika [iz zajednica Roma, Aškalija i Egipćana] nije učestvovalo u časovima i zaostaju u celom procesu“, rekao je on.

Sabri Džigoli je direktor osnovne škole Daut Bogujevci u Kosovu Polju, gde 90 od 810 učenika dolazi iz zajednica Roma, Aškalija i Egipćana. Otkrio je da većina dece u njegovoj školi iz ovih zajednica nije učestvovala u učenju na daljinu.

„Mogu da kažem da 80 odsto ove dece nije učestvovalo u onlajn časovima zbog nedostatka tehnologije“, rekao je on. „Kao direktor škole, uspeo sam da obezbedim sedam tablet računara, od kojih je pet podeljeno među zajednicama Roma, Aškalija i Egipćana, dok su dva data albanskim učenicima koji su ih trebali.“

Direktor je dodao da je za učenike obezbeđeno još 35 novih tablet računara od spoljnog donatora, i svi će biti podeljeni deci iz zajednica Roma, Aškalija i Egipćana.

U opasnosti od napuštanja škole

Aktuelna pitanja uzrokovana rizicima koje nosi sa sobom kriza KOVIDA-19 dovela su do toga da više dece iz zajednica Roma, Aškalija i Egipćana u potpunosti napusti obrazovanje.

Kao što je Arifi istakao, razlog za ovo nisu samo zatvaranje škola i problemi sa onlajn nastavom. „Teška ekonomska situacija primorava učenike da napuste školu jer moraju da odu i rade da bi preživeli“, rekao je on, dodajući da je samo u poslednjih osam meseci njegova organizacija ubedila 50 dece da se vrate u školu.

Abetare Gojani, predstavnica Fondacije IPKO, naglasila je da su devojčice iz ovih zajednica posebno u opasnosti da napuste obrazovanje.

„U opštinama Kosovo Polje, Peć, Đakovica i Mitrovica identifikovali smo 190 devojčica kojima preti opasnost od napuštanja škole“, rekla je ona, dodajući da je fondacija ove devojčice opremila računarima i pružila im obuku, kako bi se obezbedilo njihovo dalje obrazovanje.

Međutim, Pupovci je pridao manju važnost pitanju napuštanja škole, naglasivši da postoje veći problemi sa obrazovnim sistemom u zemlji.

„Napuštanje škole nije najveći problem na Kosovu“, rekao je zamenik ministra. „U 2019-2020. imali smo 50 dece iz zajednica Roma, Aškalija i Egipćana koja su napustila školu, ali nemamo brojke za ovu godinu.“

U međuvremenu, Radica Berišaj, zvaničnica Odeljenja za celoživotno učenje u MONT-u, istakla je da napuštanje škole nije samo simptom pandemije već i posledica sistemskih problema koji već dve decenije preovlađuju u prosveti.

„Svi problemi sa kojima se suočava naš obrazovni sistem utiču da [deca] napuste naše škole,” poručila je Berišaj. „Vrednost obrazovanja je opala i deca obrazovanje vide pre kao obavezu, nego kao nužnost.“

Ova serija BIRN-ovih debata omogućena je podrškom Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK).